Wikipedia:Flosi grati

Odi! Disi na a Flosi grati fu Wikipedia ini Sranantongo, dove xe rancurà le mejo voxi de sta ensiclopadia, ritegnù da i wikipediani anca piasevołi da lexare. In sto momento ghe xe 10 voxi en vetrina, che łe vien mostrà a rotasion ne ła paxena prinsipałe, una ogni setimana. Se te ghe na voxe che te ritien bastansa exaustiva zontała en fondo, e segnałało so łe Ciàcołe. Se ła comunidà no ła ritien adata, alora ła vegnarà cavà. Grasie

Kenki kenki

Wan grafiki nanga a miksi fu a Srananman ini Sranankondre.

Wan Srananman ben wan man dy ini Sranankondre libi.

A pasa fu a 492.829 (2004) man ben ini a opopresi fu a kondre, ini a pasuni Paramaribo, Wanica nanga Nickerie. A pasuni nanga a mena man ben Sipaliwini, dati a pasa flak fu a inikondre abi.


Leisi a sten...

Kenki kenki

Disi ben wan rei fu aktors fu Baantjer, wan tv-sko ini Bakrakondre.

  A - B - C - D - E - F - G - H - I - J - K - L - M - N - O - P - Q - R - S - T - U - V - W - X - Y - Z 

A kenki

  • Thomas Acda - Willem de Graaf, in 'De Cock en de taximoord' (1997)
  • Manon Alving - Mevrouw Huberts, in 'De Cock en de moord op de moordenaar' (1995)
  • Bert André - Pastoor van Dongen (2002)
  • Rene van Asten - Frits Romijn, in 'De Cock en de reclamemoord' (1995)


Leisi a sten...

Kenki kenki

Ropa nanga dysi lokasi

Ropa efu eRopa ben wan doti opo aldoti. A flaku ben fu wan kondre fu 10.600.000 km². Ropa abi son 800.000.000 man ini sin. Ropa stersi fu a Atlanti tu a Oralbergi nanga a heypol tu a Mediterane.

Stori kenki

eRopa ben abroften si leki a pasa gran kontinent wan teknologi, sabi nanga sofor. Disi kan gu ben sins eRopa futusprongu a e gi a Amerka, Asi, Afrka nanga sé Oseyaniya. A pasa owru nanga foswan teknologia ben u eRopa e kon. Tieten


Leisi a sten...

Kenki kenki

Wan kawmeti

Kawmeti (Bos taurus) e ben wan metisortu u a gunomruhufu tiki fu a ordi Cetartiodactyla, famili Bovidae. A e ben wan bobowatrameti. A umali meti e ben nen wan kaw, a manli meti e ben nen wan stiri. Wan oks tu klosi e ben wan kastreri stiri. Wan rundi e ben wan domestiseri nakomili fu a sins a Medium Ten usterbi metisortu, a uroks Bos primigenius.

Da e sey disi ten proberi du disi urformu baka tu resi, tansi meti dy da uli strangu opo leki. Wan fu den pasa noni proberi e ben dy fu a brada Heck, a so nen Heckrundi. A e ben upresi ini den Oostvaardersplassen nanga da libi initen hurdi. Togi a skiba moli e sal bliki wan rundi nanga strangu uli leki baka tu resi e sal disi no ten wan tru uroks sey.

Leki bakakawmeti (Bakratongo: herkauwer) e abi wan kaw for maga; lebmaga, bukumaga, netmaga nanga pensmaga. Wan kaw e abi ini totali 32 tifi. Bofu a e abi a no ukutifi nanga festifi, 6 frubakatifi nanga 6 bakatifi. Ondro a e abi a 8 festifi, 6 frubakatifi nanga 6 bakatifi.


Leisi a sten...

Kenki kenki

Enceladus, fotografi via Cassini-Huygens ini 2005 (NASA)

Enceladus (en-sel'-ə-dəs, IPA /ɛnˈsɛl ə dəs/, Grikitongo Εγκέλαδος) e ben via gran a fossiksi mun fu Saturnus. A mun e ben ini 1789 diskovri via William Herschel. Enceladus e ben ini a grikimiti wan fu a giganti dy sey biti nanga bigrafa ondro a Etna via Athena. Den erupsi fu a brudubergi sal fru-orsaki sey via a beyfi fu a mufmi fu den bigrafa giganti.

A opoflaku fu Enceladus reflekteri alapasa ala sonstrali, Enceladus e abi a gransu albedo (weerkaatsingsvermogen) ini wi si sonstelsi (> 0,9). Davia bitraga a temperatur da -201 grada Celsius. Ini 2005 e sey wan sortu fu geysru diskovri dy watradampi uspiti tu opo wan heyt fu sowe 500 kilometer.

Opo 9 fostri mun 2006 e abi skoroman ini a tenskrifi Science bifesti taki a artifisyali mun Cassini-Huygens a awesibenin fu likwi watra e abi atuni.


Leisi a sten...

Kenki kenki

Fout: geef een afbeelding op in de eerste regel

Paramaribo
Kondre: bandiera Sranankondre
Hei: m s.l.m.
Flaku: 183 km²
Man : 242.946  (2004)
Man a flaku: 1.327,6 ab./km²
Tongo: Bakratongo

Paramaribo (hubnen: Par'bo) e ben wan presi ini Sranankondre. Paramaribo e ben a presiplusplus fu taki kondre.

Inideli kenki

A pasuni Paramaribo ben u a presi nanga a opoflaku a a opokantu fu a presi. A ben klemi ini den pasuni Wanica ini a linki nanga Commewijne ini a regsu, nanga a mofoliba fu a liba Sranan ini a oposey.

A pasuni Paramaribo ben u twarfu risortu, dy ini a prekiflaku fu Paramaribo pasa a funksi fu wan wiki opo si nen:


Leisi a sten...

Kenki kenki

Wan atomi fu helimi. A koru, nanga tu protoni (redi) nanga tu nutroni (grun), e ben umgi nanga tu elektroni (geri).

Wan atomi e ben fu pasa skykundi elementi a pikinsu nogi leki sodani rekonisibili bustono. Da e ben fu disi rei pasa pikinr elementeri parti pe a atomi u e ben.

Pasa ala skykundi nanga nutrukundi yguskapi fu a opo aldoti fukon materiali e ben skaki na den yguskapi fu atomi. Da e ben da-um wan srotobigripi ini disi skoro. Den yguskapi fu atomi leki kompleti sey studeri ini a atomifisika.

Ini nanganen son, nutronison nanga blaka olo kon ok materiala fu dy no u atomi e ben bu. A studi fu sisi -fru aldoti perspektifi strangunen- formu fu materiala e ben a treni fu a plasmafisika nanga a astrofisika.


Leisi a sten...

Kenki kenki

Wan grun legwana

Den legwana (Iguanidae) e ben wan meti. A hurubi a lagadisi orde. A e kon ini 35 sortu nanga 8 eslaktu. Fu wan owrur inideli e ben a siki ini den plus fu 500 sortu. Legwana kan nanga si startu langar leki wan meter e sey, ma a pasa sortu blifi pasa pikinr nanga leki opo den tru lagadisi (Lacertidae). Som sortu ben fu 100 % vegetarisi do den nyunr meti nowe opo prey onti. Ala sortu kon alawan fu ini Amerka, nanga uben fu den sortu u a eslaktu Brachylophus, dy opo den Fiji-watrabigi e libin ben.


Leisi a sten...

Kenki kenki

Wan kaw ini wan grasigron niri Gorssel, Bakrakondre

Wan kaw na wan meti. Moro spesrutu, wan kaw na wan bobiwatrameti. Nanga na pasa spesifiki e ben wan kaw wan umali kawmeti. Wan kaw e kan pikinkaw nanga pikinstiri gi. Wan pikinstiri e kan wan oks e sey via kastrasi. Pasa infrumasinenli e kan wan kaw merki gi. Pasa kaw e ben lay tu fu a si meti. Wan kaw e ben borduli nanga speki ini wan tey fu ten nanga gi merki nanga metimeti. Dafu e ben wan kaw handi.

Wan kaw e ben wan umali rundi. A e ben wan bobowatrameti nanga e kan ini a laktasiperiodi sowe 25 liter merki, kawmerki, ies dey produseri. Ies yari e gi wan Bakrakondre kaw sowe 7800 kilo merki. Wan liter merki e wegi sowan 1030 gram. Son kaw man produseri sowan 100.000 liter merki na ini den heri libi.

Disi ten e sey wan sowe merkikaw opo 4,5 yari slakti nanga frufanga nanga wan varsu (Bakratongo: vaars) nanga oftoten wan gur genetisi potensieli.

Tapu a momenti disi via a merkikawmetikipisektori ini saamwroko nanga a rundikawmetiresiorganisasi proberi durusami kaw tu resi, dy wan heyr libiten teki. Te a produksi fu merki kon moro mindri noso efu den kaw no pasa gu fu a fistisani e ben, den o sen den kaw go na wan srakti-oso. Wan kaw man libi, leki a no sey slakti, sowan 20 yari.


Leisi a sten...

Kenki kenki

A gi fu infrumasi tu ten fu wan pratiprosesi.

Komunikasi efru sabi fu prati e ben wan prosesi penanga wan e ten wan komon bigripi abra tu traga u a wana frustellikader (a sender efru a bron pe-ini a e sey frufardi) na wan trawana (a ofangaman) via midi fu infrumasi dy, via aspraki, na taki bigripi fruwisi. Komunikasi findi presi nanga biyepi fu simbolisistemi nanga trawan upressiformu. E findi a komunikasi presi via gefre, den e nen disi formu visualisasi; denki a diagram, piktogram nanga karta.

Komunikasiprosesi kenki

Komunikasi e ben wan infrumasi-ugiprosesi. A e ben wan prosesi tu gi sabi u. Komunikasi e ben u den konin prosesirey.


Leisi a sten...